Liječenje keratokonusa

lijecenje keratokonusa klinika Svjetlost Banja Luka

Zakažite pregled već danas

Unesite svoje podatke u formular, a mi ćemo vas kontaktirati u najkraćem mogućem roku.

Šta je keratokonus?

Keratokonus je najčešća degenerativna promjena rožnjače, koja se karakteriše neupalnim progresivnim stanjivanjem rožnjače, koja dobija konusni oblik. Pogađa oko jednu osobu na dvije hiljade stanovnika, a češći je kod muškaraca nego kod žena. Pojavljuje se kod svih populacija širom svijeta, iako ga više ima u određenim etničkim grupama.

Tačan uzrok nastanka keratokonusa je još uvijek nepoznat, ali se smatra da je povezan s lošom enzimskom aktivnošću unutar rožnjače. Utvrđena je i genetska predispozicija obzirom da se češće javlja u porodicama u kojima je već dijagnostikovan keratokonus. Progresija keratokonusa je brža kod pacijenata sa Downovim sindromom. Smatra se da bolest obično zahvata oba oka, ali najčešće jedno oko ima više izraženu progresiju bolesti. Obično najviše napreduje u adolescentskoj dobi i potom se stabilizuje (iako nije pravilo).

Naši specijalisti

prof. dr. Nikica Gabrić, dr. med.

Prof. dr Nikica Gabrić, dr med.
Specijalista oftamologije

Mr sc. Bojan Kozomara dr med.
Specijalista oftamologije

Ernesta Potkonjak dr. med.

Ernesta Potkonjak, dr med.
specijalista oftamologije

Nebojsa Đogatović dr. med.

Nebojša Đogatović, dr med.
Specijalista oftamologije

Sanja Savičić dr. med.

Sanja Savičić, dr med.
specijalista oftamologije

Ana Aničić dr. med.

Ana Aničić, dr med.
Specijalista oftamologije

Miloš Miličević dr. med.

Miloš Milićević, dr med.
Specijalizant oftamologije

Vladimir Račić dr. med.

Vladimir Račić, dr med.
Specijalizant oftamologije

Borjana Solomun, dr. med.

Borjana Solomun, dr med.
Specijalizant oftamologije

Dajana Abdulaj, dr med.
Specijalizant oftamologije

Tamara Bojanic Baric specijalizant oftalmologije

Tamara Bojanić Barić, dr med
Specijalizant oftamologije

Iskustva korisnika

Kontaktirajte nas i zakažite svoj pregled

Najčešće postavljana pitanja

U nastavku možete pročitati odgovore na neka od najčešćih pitanja koja nam postavljaju naši pacijenti. Ukoliko imate neko pitanje na koje nismo odgovorili, slobodno nas kontaktirajte.

Koji su simptomi keratokonusa?

Osnovni simptom keratokonusa je jednostrani pad vidne oštrine zbog progresivne miopije i astigmatizma koji postaje iregularan. Glavni znaci su: centralno i paracentralno istanjenje strome rožnjače (poprima konusni oblik).

Metode liječenja keratokonusa

Liječenje blagih i srednje teških slučajeva keratokonusa sastoji se u nošenju naočala i polutvrdih ili pak tvrdih kontaktnih sočiva, uz redovno praćenje progresije bolesti. Za progresivne oblike bolesti savjetuje se cross linking metoda. Bolesnici koji dobro podnose sočiva često su zadovoljni svojim vidom, dok su pacijenti sa uznapredovanim stadijumom keratokonusa, oni koji sočiva ne mogu nositi, a vidna oštrina im je ispod 30%, te bolesnici s izraženim stanjenjem rožnjače kandidati za hirurgiju rožnjače. Ako je došlo do dekompenzacije rožnjače i ona je nepovratno izgubila svoju providnost, tada je perforativna transplantacija rožnjače jedina metoda izbora za ove bolesnike. Najbolje tehnike koje se koriste da dijagnostiku i praćenje toka bolesti su OCT-optička koherentna tomografija prednjeg dijela oka i Pentacam- kompjuterizovana kornealna topografija.

Šta je crosslinking?

Crosslinking je zahvat kojim se pokušavaju pojačati oslabljene kolagene veze rožnjače i tako usporiti napredovanje keratokonusa. Naglasak je na riječi “usporiti”, jer se procedura koristi u svijetu oko 20 godina, tako da još uvijek ne postoji dovoljan vremenski razmak da bi se sa sigurnošću moglo utvrditi da crosslinking definitivno zaustavlja keratokonus. Prema dosadašnjim iskustvima, od 5 pacijenata kojima je napravljen ovaj zahvat, jedan je došao do transplantacije rožnjače.

Osobe kojima se preporučuje crosslinking su pacijenti s keratokonusom čija debljina rožnjače nije ispod 390 mikrona, pacijenti čija je rožnjača bistra i bez ožiljaka, te oni kojima su vrijednosti strmijeg meridijana rožnjače maksimalno 58 dioptrija, a vidna oštrina sa naočalama može iznositi i 90%, ili niže. Pacijenti s drugim bolestima rožnjače, i naravno pacijentice koje su trudne, nisu kandidati za crosslinking.

Kako se radi crosslinking zahvat?

Zahvat crosslinking traje oko dva sata. Radi se u lokalnoj anesteziji kapima i potpuno je bezbolan. Nježnim instrumentom se sa površine rožnjače ukloni njen epitelni sloj, te se rožnjača tretira visokim dozama B2 vitamina u obliku guste tekućine koja se zove Riboflavin u trajanju od 20 do 30 minuta. Riboflavin ovdje ima višenamjensku ulogu. Prije svega, on pojača rožnjaču, ali jednako važno je i da zaštiti dublje segmente oka od UV zraka kojima će se oko tretirati kasnije. Po završetku ukapavanja B2 vitamina, rožnjača se tretira UV lampom kroz narednih pola sata uz pauze nakon svakih pet minuta. Lampa se automatski sama isključuje i u pauzi od dvije minute ponovno se ukapava Riboflavin koji sa UV zracima ima zadatak da pojača rožnjaču. Nakon završetka zahvata na tretiranu rožnjaču se aplicira meko kontaktno sočivo koje kontinuirano ostaje u oku od 4 do 7 dana. Pacijent dobija lokalnu terapiju u vidu kortikosteroidnih kapljica koje će ukapavati kroz naredna dva mjeseca. Prvi dan po zahvatu pacijent može osjećati bolove na što se svakako upozori.

Opisani zahvat pripada tzv. “drezdenskom protokolu.” Stvarni rezultati nakon crosslinkinga procjenjuju se nakon 6 do 12 mjeseci po zahvatu kod odraslih pacijenata, a kod djece su potrebna i do 24 mjeseca. Pacijent može nakon oporavka nastaviti nositi kontaktna sočiva, a vrlo često su to sočiva sa istim parametrima kao i prije crosslinkinga.